Preporuke ljekara su da prilikom visokih temperatura uvijek uz sebe imamo i flašicu vode. Može da dođe do sušenja usta, glavobolje, poteškoća s koncentracijom, zatvora ili grčeva u mišićima koje urokuje dehidratacija.
Sigurno ste svi čuli za predpostavku da kada osjetite žeđ to je već znak dehidratacije. Međutim, australijski istraživači sa Instituta za biomedicinu Univerziteta Monaš otkrili su da mladi, zdravi ljudi ne moraju da piju vodu osim ako ne osjećaju žeđ.
1. Obezbijedite dovoljno raznovrsnosti kod unošenja tečnosti
Gazirana mineralna voda podstiče protok pljuvačke i sluzokoža usta se bolje snabdijeva krvlju. „Infuzirana voda“ takođe može da pomogne u tome da se unese dovoljno tečnosti: ukus vode može da se promijeni dodavanjem nane, komadića limete ili oljuštenog đumbira. Nezaslađeni voćni i biljni čajevi takođe su dobra alternativa običnoj vodi. Sokovi bi zbog sadržaja šećera trebalo da se konzumiraju samo u rijetkim prilikama. Dobre vesti za ljubitelje kafe su da suprotno verovanju, kafa ne podstiče dehidrataciju. Zbog toga, jedna do dve šolje mogu da se uključe u dnevni bilans unosa tečnosti. Voda se ne nalazi samo u napicima, već i u hrani. Voće i povrće je bogato vodom, kao što su zelena salata, krastavac, dinja, pomorandža i paradajz…
2. Integrišite rituale ispijanja tečnosti u svakodnevni život
Da biste spriječili dehidrataciju, dobro je da u svakodnevni život integrišete rituale ispijanja tečnosti: na primer, popijte čašu vode odmah nakon ustajanja čak i ako nemate osjećaj da ste se preznojili, vaše tijelo gubi vodu preko noći. Možete da odredite druge prilike raspoređene tokom dana kao razlog da popijete nekoliko gutljaja vode: na primjer, dolazak na posao i dolazak kući, čaj u pet sati, poslije svakog odlaska u toalet, prije svakog obroka i tako dalje.
U početku će vam trebati vremena da se naviknete, međutim, novi rituali će brzo da postanu vaša navika. Na ovaj način uspjećete da gotovo neprimetno povećate količinu unijete tečnosti.
3. Zadržite pregled nad količinom unijete tečnost
Ako ujutru sipate u veliki bokal dnevnu količinu tečnosti koju treba da popijete, imaćete bolji pregled nad tim koliko vode još treba da popijete. Postoje i lijepo dizajnirane flaše s odštampanim vremenom koje pokazuju koliko vode je do tada trebalo da popijete. Flaša na stolu takođe predstavlja podsticaj. Protokol unosa tečnosti (pisan rukom ili digitalan) takođe može da nas podsjeti da ponovo posegnemo za čašom vode.
4. Imajte uvijek pri ruci nešto za piće
Dovoljan unos tečnosti najbolje funkcioniše kada vodu uvijek imamo sa sobom. Postavite čaše za vodu na vaša omiljena mjesta u stanu na kojima provodite mnogo vremena. Popijene čaše se odmah dopunjuju kako ne bi bilo zastoja. Kada ste napolju, takođe bi trebalo da nosite sa sobom flašu za piće koja može ponovo da se napuni: ovo štedi novac i smanjuje nepotreban plastični otpad jer ne morate da kupujete flašu za jednokratnu upotrebu kada ste napolju.
5. Sjetite se da pijete
Ukoliko vam je uprkos ovim savjetima i dalje teško da popijete dovoljno vode, možete jednostavno da podesite male podsjetnike. To može da bude podsjetnik u kalendaru koji se pojavljuje na našem ekranu ili budilniku pametnog telefona koji podešavamo na svaka dva sata. Još pouzdanije su aplikacije koje nas podstiču da pijemo vodu i često generišu statistiku o našem ponašanju u vezi s pićem. Besplatne aplikacije za piće su, na primjer, Akualert Water Tracker, Hidro ili Drink Water – alarm za piće.
BONUS VIDEO:
aloonline.ba